Po blještavilu u dućanima i izlozima s kojima su se trgovci požurili nakon Svih svetih, reklo bi se da nam Božić svake godine dolazi sve ranije, piše Večernji list.
Grinča, koji bi barem malo “zakiselio” konzumerističko ludilo, nema ni na vidiku. A ono je, čini se, počelo već na Crni petak, koji se u nas prometnuo i u Crni studeni.
Trgovina na malo samo je na taj dan “ubrala” 16% više novca nego pretpandemijske 2019., ukupno 439 milijuna kuna, a u “crnome” tjednu vrtoglavih 2,5 milijardi, što je čak 29% više nego u istom razdoblju prije tri godine, ali i za oko 180 milijuna kuna više nego u božićnom tjednu lanjske godine. A na krilima nešto većih plaća, više ili manje usklađenih s inflacijom, te mirovina, nešto većih božićnica i prigodnih neoporezivih nagrada poslodavaca koje su dijelu građana već na računima, potrošačka se groznica nastavlja.
Ekonomski analitičari, futuristi i ostali poznavatelji prilika u trgovini kažu da je još prerano reći na kojoj bi se brojci mogla zaustaviti prosinačka računica Porezne uprave, no slažu se kako je sigurno da će biti veća od lanjskih rekordnih 17,5 milijardi kuna u svim djelatnostima.
U inflaciji se još više kupuje
Hrvatska gospodarska komora i ove se godine drži po strani s predviđanjima.
No pita li se za osobno mišljenje predsjednika Udruženja trgovine HGK te čelnika križevačkog KTC-a Ivicu Katavića, i on smatra da će blagdanska potrošnja sigurno biti veća, prvenstveno zbog inflacije koja je prisutna čitave godine i u listopadu je iznosila 13,2, a kad je riječ o hrani i bezalkoholnim pićima, visokih 19,7%.
– Kad bismo gledali financijske pokazatelje, svi su trgovci u plusu zbog rasta cijena, a je li to i količinski, znat će se tek na kraju godine. Kad je pak riječ o prosinačkoj potrošnji, smatram da će ona realno rasti između 10 i 15%. Osnovne namirnice u potrošačkoj košarici zadnje su na kojima će se štedjeti. Hrvatska još uvijek u svom standardu nije dosegla dno da se štedi na osnovnim živežnim namirnicama, ali neki artikli pomalo ulaze u domenu “luksuza” i na njima se pokušava biti ekonomičniji – ističe sugovornik.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.