Metodom potpomognute oplodnje u Hrvatskoj je u posljednjih 40-ak godina rođeno gotovo 50.000 djece, čitav jedan grad. To je jedan lijepi doprinos našoj urušenoj demografskoj situaciji i to se mora istaknuti, pišu 24 sata.
Godišnje se rađa između 1800 i 2000 djece i mi smo time na razini udjela od pet posto u ukupnom natalitetu.
Takvi podaci primjereni su za male zemlje, Amerika primjerice ima ni dva posto udjela u natalitetu. Ali to je velika zemlja pa je riječ o igri statistike. Od zemalja koje imaju sličan broj stanovnika kao Hrvatska, najveći udio ima Danska. Naša uspješnost je zaista korektna čak i uspoređujući sa zemljama zapadne Europe s kojima se najviše volimo uspoređivati. To je bila i poruka mog predavanja.
– Mi kao zemlja uvijek volimo biti iskompleksirani, ali u ovom pogledu možemo se uspoređivati s najboljima – počinje priču prof. dr. sc. Velimir Šimunić, koji je kao suorganizator i jedan od predavača sudjelovao na prvom svjetskom kongresu o umjetnoj oplodnji, preciznije o implementaciji umjetne inteligencije u toj grani medicine, AI Fertility World Conference.
– Liječenje neplodnosti je skupo liječenje, od lijekova, potrošnog materijala, hranilišta, odnosno medija u kojima žive jajne stanice i zameci, skupo je zamrzavanje… Čitava ta paleta postupaka koje imate mora biti skupa da bi bila uspješna. Ništa se to ne proizvodi ovdje, sve se mora uvoziti. Ono što je naprednije i s čim radi dio Zapada su posebni inkubatori koji imaju drugačiju kontrolu mikrouvjeta. Iz njih izlaze tehnologije koje se ovdje propagiraju i koje su vrlo skora budućnost, ponegdje već sadašnjost, a to je primjena umjetne inteligencije, da računalo nahranjeno informacijama bolje odlučuje od čovjeka je li takva jajna stanica, takav zametak, bolji nego drugi – kaže prof. dr. sc. Šimunić za 24 sata.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.