MLADIMA pri sklapanju prijateljstava nisu bitne rasa, vjera ili nacionalnost, a na njihovo političko znanje uvelike ovisi vrsta srednjoškolskog programa koji pohađaju, što pokazuje potrebu za kvalitetnijom implementacijom građanskog odgoja i obrazovanja, istaknuto je na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja “Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih škola” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koje je prenio Index.hr.
Istraživanje je provedeno u 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske tijekom ožujka 2021. godine. Nastojala su se ispitati politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosni stavovi i afiniteti, razina medijske pismenosti, građanske kulture i navike mladih.
Trećina ispitanih u 2021. smatra da je homoseksualnost poremećaj ili bolest te da homoseksualne osobe ne bi trebale javno istupati zbog opasnosti od lošeg utjecaja na mlade. Gotovo 50% učenika/ica je stava da se homoseksualna orijentacija ne bi trebala javno isticati i da bi homoseksualne osobe ovaj aspekt identiteta trebale izražavati samo u privatnoj sferi.
Oko 20% sudionika/ca slaže s tim da je muškarac taj koji mora zarađivati kako bi prehranio obitelj. Manje od 50% sudionika/ca odbacuje ideju da su žene biološki predodređene za poslove s ljudima. Samo deset posto smatra da bi u Hrvatskoj etnički Hrvati trebali imati veća prava.
45 posto maturanata smatra da je u redu koristiti “Za dom spremni”, 25 posto ih je protiv toga, a puno ih je i neodlučnih.
Pozitivno je da preko 90% mladih može zamisliti da im osoba druge rase, vjere ili nacionalnosti postane prijatelj.