Prema izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Međimurska županija najuspješnija je u oporabi komunalnog otpada, prenosi tportal.
Lani je nastavljen pozitivan trend u odvajanju i recikliranju otpada te povećan broj lokalnih jedinica koje odvojeno sakupljaju barem jednu frakcije komunalnog otpada (papir, staklo, metal, plastika), a stopa odvojenog sakupljanja povećana je za dva postotna boda dosegnuvši 43 posto.
Sjever Hrvatske prednjači u rezultatima
No još uvijek značajan dio odvojeno sakupljenog otpada završava na odlagalištima otpada, tako da je u 2021. godini samo 74 posto odvojeno sakupljenog otpada oprabljeno, čime je stopa oporabe dosegla vrijednost od 32 posto. Stopa recikliranje iznosila je 31 posto. Riječ je o porastu od 2 postotna boda u odnosu na stopu recikliranja iz 2020. godine.
Iako je od 2017. godine značajno povećana stopa oporabe i recikliranja, rezultati na nacionalnoj razini i dalje su osjetno ispod plana s obzirom na cilj prema kojem je do 2022. godine stopa recikliranja trebala dosegnuti 50 posto. Porazna je činjenica da je od prikupljenog komunalnog otpada iz kućanstva u okviru javne usluge stopa recikliranja tek 15 posto.
Velike su razlike u stopi odvajanja otpada po županijama i gradovima. Generalno na sjeveru Hrvatske postižu se znatno bolji rezultati dok županije na jugu Hrvatske zaostaju. Najuspješnija je Međimurska županija u kojoj stopa oporabe komunalnog otpada iznosi 55 posto. Nadomak zacrtanih nacionalnih ciljeva su Varaždinska (48 posto) i Koprivničko-križevačka županija (45 posto). Na začelju je Ličko-senjska županija sa samo 19 posto recikliranog otpada, a za prosjekom znatno zaostaju Zadarska (20 posto), Dubrovačko-neretvanska (22 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (22 posto).
Prelog najbolji, Čakovec na trećem mjestu
Kada je riječ o gradovima, uvjerljivo prednjači međimurski gradić Prelog, u kojem se odvaja čak 67,4 posto komunalnog otpada. Željenju stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada premašila su još samo tri grada – Koprivnica, Osijek i Mali Lošinj.
Nakon spomenuta četiri vodeća grada, koji mogu biti primjer ekološke osviještenosti, najveći udjel u odvajanju sakupljenog otpada imali su Čakovec (49,7 posto), Ludbreg (46,5 posto), Križevci (46,3 posto), Krk (45,1 posto), Buzet (44,9 posto) i Varaždin (44,8 posto). Stopu od 40 posto premašili su još Supetar, Labin, Novi Marof i Rovinj.
Na suprotnoj strani liste su tri negativna primjera gradova Opuzena, Gospića i Gline, u kojima se sakupljeni komunalni otpad uopće ne odvaja. Među zaostalim gradovima, u kojima je odvajanje tek u začetku, su Trilj, Korčula, Komiža, Vrgorac, Nin, Imotski i Metković.
Pomak u ostatku zemlje
Pozitivan pomak u odnosu na prošlu godinu ostvarilo je 85 gradova, a ima i onih koji nazaduju, poput Krka, koji je koji je 2020. bio jedan od tri grada sa stopom iznad 50 posto, a lani je pao na 45,1 posto.
Najveći napredak napravio je Supetar – s 0,1 posto u 2020., prošle je godine dosegao stopu od 44,2 posto.
Među 10 najvećih hrvatskih gradova, najuspješniji je Osijek, u kojemu se odvaja više od 50 posto prikupljenog otpada. Solidne rezultate postižu Varaždin, Velika Gorica i Slavonski Brod, a Zagreb je u zlatnoj sredini. Pula i Rijeka zaostaju za prosjekom, a na začelju su Split, Karlovac i Zadar.
U zadnje tri godine najveći pomak napravili su Velika Gorica i Osijek, a minimalni napredak postigao je Zadar.