Shrinkflacija podrazumijeva tajno povećavanje cijena namirnica, dok se pakiranje određenog proizvoda smanjuje, a cijena mu je – ista, piše Bloomberg, a prenosi Jutarnji list.
Njemački potrošači se, primjerice, žale na skok cijena od 14% za gumene bombone i 20% za čips. Pritom je riječ o realnom poskupljenju iako je ono izvedeno prikrivenom metodom – pakiranja su smanjena i zadržala cijene onih većih kojih na policama dućana više nema.
Mnoge su šokirale i cijene margarina, koje su skočile i za 25%. Proizvođači su to opisali kao “izniman korak u teškim vremenima uzrokovanima dramatičnim povećanjem troškova u cijelom opskrbnom lancu, uključujući i sirovine”.
Inače, cijene hrane najveći su pokretač njemačke inflacije nakon energije. To opterećuje proračune kućanstava s niskim primanjima, koja nakon dvije iznimno teške pandemijske godine sad imaju sve manje rezerve novca.
– Ovo što sad vidimo zapravo je samo početak. Pripreme za prikrivena poskupljenja, između prodaje robe u staroj ambalaži i planiranja, proizvodnje i isporuke nove, traju oko pola godine. Iskustvo nam govori kako će se ovakve prevare intenzivno koristiti na jesen, zimu i početkom sljedeće godine – rekao je Armin Valet, stručnjak za prehranu pri tijelu za zaštitu potrošača u Hamburgu.
Njemački ured za statistiku svjestan je problema.
– Ovakve taktike neće nas zavarati. Ljudi koji prate cijene i troškove više od 300.000 proizvoda i usluga svaki mjesec bilježe i količine robe, tj. volumen pakiranja. Cijene se zatim korigiraju i novi podaci zbilja odražavaju svu bol potrošača – izvijestili su.
Bloomberg Economics predviđa kako će njemačka inflacija dosegnuti svoj vrhunac od 9,1% u ovom kvartalu, prije nego što počne postupno padati prema 2%.