FOTO Marija Novak čuva dušu međimurske narodne nošnje, u koju je uložila godine truda!
Marija Novak iz Turčišća jedna je od danas rijetkih žena u Međimurju koja šiva narodne nošnje i odjeću inspiriranu tradicijom. Šivati je počela još kao mlada žena početkom 1970-ih, za sebe, a naučila je od starijih žena. Od 2011. intenzivno je počela šivati tradicionalnu međimursku odjeću.
– Općina Domašinec bila je izolirana i od Čakovca i od Preloga, a u najizoliranijim mjestima najduže se i zadržala narodna nošnja. S vremenom se dogodila migracija mještana u Zagreb i inozemstvo i započeo je utjecaj gradske mode. Mene je uvijek više zanimala tradicionalna odjeća, ali i utjecaj gradske mode, odnosno mješavina gradske mode s tradicionalnim elementima specifičnima za Međimurje – priča nam Marija.
ŠIVA NARODNU NOŠNJU I ‘STARINSKU OPRAVU’
Osim originalnih narodnih nošnji, Marija tako najviše šiva upravo narodne nošnje s gradskom modom ili ono što naziva „starinskom opravom“, negdje iz doba 1940-ih ili ranije. Puno je tu ručnog rada, a Marija radi i tzv. guzanice (suknje), frakove (kaputiće), duge bluzice, dudače (dudleke, kratke bluzice) s pasicom i kopčicama i dr.
– Intenzivno se bavim time od 2011. godine, kada sam se uključila u tadašnju udrugu žena „Potočnica“ te šivala odjeću za potrebe prikaza narodnih običaja i tako je krenulo – otkriva Marija i opisuje:
– Stoga sam naučila izradu baš tradicionalne narodne nošnje, i na tradicionalnoj tkanini od domaćeg lana i na onoj od kupovnog lana. Domaći lan je malo grublji, no lijepo je i jedno i drugo. Kako se danas više ne mogu nabaviti autohtoni materijali, treba se poslužiti s onim što je dostupno.
O NARODNIM NOŠNJAMA NAPISALA I KNJIGU
Danas poznata kao čuvarica međimurske tradicije, Marija Novak je na poticaj onih koji su bili uz nju, 2016. godine napisala i svoju prvu knjigu, „Trgam od zaborava“, u kojoj je pisala o narodnim običajima, posebno narodnim nošnjama.
– Riječ je o međimurskoj narodnoj nošnji, ručno vezenoj, s puno vezova, kakvih nema nigdje drugdje. Za međimursku narodnu nošnju karakterističan vez je grančica sa sitnim cvjetićima i listićima. Vezli su se i tibeti (marame), kiklja (rogača, suknja) je bila bijele boje, kao i pleček (košulja), s izvezenim rukavima, a na to se oblačio prsluk, isto izvezeni. O tome mi je u detalje pričala mama pa sam napravila istu odjeću za potrebe knjige – kaže Marija.
ZA JEDNU NARODNU NOŠNJU – 3 MJESECA POSLA
Dodaje kako su tibeti bili industrijski, raskošnih boja, dok su one ručno vezene imale manje imućne žene.
– Pobornik sam ručnog rada i smatram da su međimurske žene bile jako kreativne. Kad sam ručno napravila narodnu nošnju, bila sam zadivljena, shvaćajući koliko je ta naša nošnja vrijedna jer ima jako puno ručnog rada za koje su potrebni sati i sati posla! – istaknula je Marija, dodajući:
– Ta nošnja možda nije šarena i raskošna kao neke prigorske ili slavonske narodne nošnje, ali je predstavljala pravo bogatstvo jer je u nju uloženo puno truda, rada i ljubavi.
Nažalost, zaključila je, narodna nošnja je gurnuta u zaborav jer su se ljudi počeli okretati industrijskim materijalima. Marija je odlučila pokazati da Međimurje ipak ima svoje bogatstvo u narodnoj nošnji i svojim vrijednim rukama, s puno strpljenja i rada u kasnim večernjim satima, napravila je prekrasnu odjeću iz prošlosti i uspjela pokazati naš ponos.
Za izradu jedne tradicionalne narodne nošnju treba joj i po 3 mjeseca jer se sve radi ručno i veze, dok za izradu starinske nošnje s utjecajem gradske mode treba joj manje vremena, oko tjedan dana, jer tu nema ručnih vezova.
Svoje prve kreacije izložila je na izložbi ručnih radova udruge „Potočnica“ 2013. godine, a s istom opravom sudjelovala je na humanitarnoj reviji akcije „Katruže za katružu“, pri čemu je napravila i odjeću za župana kao modela. Od onda, Marija stalno šiva tradicionalnu odjeću.
OSVOJILA NAGRADU ZA NOŠNJU ‘MLADA SNEHA’
Marijine narodne nošnje dobivaju i vrhunske ocjene. Osvojila je 3. nagradu za najbolju narodnu nošnju na manifestaciji „Obnavljamo baštinu“ 2024. godine u Trnjanima kod Sl. Broda za nošnju „Mlada sneha“.
SVE JE POČELO SURADNJOM S NIKOLOM KOTUR
– Zbog svog posla njegovateljice morala sam puno toga odbiti, ali Nikola Kotur, voditelj KUU Veseli Međimurci i ocjenjivač na smotrama, prije dvije godine došao je do mene i rekao da mu treba oprava za potrebe knjige „Put međimurske nošnje“ i tako je počela naša suradnja – otkriva Marija.
Za potrebe te knjige, Marija je sašila više narodnih nošnji, a kad je Kotur vidio što sve Marija ima i njezino znanje o narodnim nošnjama, jednostavno je bio oduševljen. Naravno, proširio je priču o Marijinoj vještini po kulturno-umjetničkim društvima pa tako ona danas svoje narodne nošnje posuđuje raznim udrugama, kao što su Ansambl LADO, KUU Veseli Međimurci i KUD Fijolica, a također ih i šije za društva, kao što su KUD Selnica, KUD Vratišinec, a ima i KUD-ova na čekanju.
NIŠTA BEZ MARIJE!
Marija sama radi i tzv. guzanje materijala za suknje. Problem je kad se ta odjeća opere, taj postupak se mora ponoviti, a Marija je vjerojatno jedina koja to zna raditi pa ima pune ruke posla.
– Na smotrama danas traže se i tradicionalna narodna nošnja i starinske oprave. Naša međimurska odjeća je vrlo raznovrsna i bogata s obzirom na načine izrade, pa je njezina izrada jedna od vještina koju danas nažalost malo ljudi zna – objašnjava Marija.
Zbog svega, Marija Novak danas je jedna od najtraženijih osoba u Međimurju kad je u pitanju zaštita i promocija naše kulturne baštine. Počela je održavati i radionice o izradi i očuvanju narodnih nošnji (kako ih oblačiti i uredno spremati, i to treba znati).
Marija Novak je supruga, majka i baka. Danas radi kao udomiteljica starijih osoba, a prije nego što se počela baviti ovim poslom, 20 godina šivala je i krojila odjeću po mjeri.
– Starinska oprave i narodna nošnje su mi uvijek bile jako lijepe, no čekao se pravi trenutak da u svom životu nađem vremena za to. Glavni cilj mi je pokazati da je naša narodna nošnja vrijedna! – kaže Marija, koja je prirodni talent i ljubitelj šivanja.
PRIPREMA I MODNU REVIJU
U svakom slučaju, u izradu tradicionalne međimurske odjeće Marija je već uložila godine truda, znanja i ljubavi, a zbog ljudi poput nje međimurska vrijedna tradicija živi i danas. Marijine vrhunske kreacije možete pogledati uskoro i u Podturnu, gdje će 30. siječnja 2026. godine, povodom Noću muzeja, u Društvenom domu od 19.30 sati održati modnu reviju i prezentaciju starinske oprave.
Marija, što reći nego: bravo! Međimurje je sretno što te ima.
Neće biti nadoknade 6. kola Polarne kros lige u Prelogu
Prema odluci organizacijskog odbora utrke, zbog obaveza kluba, nadoknade za 6. kolo Polarne kros lige neće biti!
Za plasman te nagradu organizatora i sponzora je dovoljno da ste odradili najmanje 4 kola!
Prema trenutnoj situaciji 8. kolo Polarne kros lige Prelog trči se dolje, uz nasip.
– Hvala svima na razumijevanju i vidimo se na stazi! – poručuju organizatori.
FOTO Održan Susret poduzetnika, obrtnika i OPG-eva u Murskom Središću
U Sokolskom domu u Murskom Središću održan je tradicionalni Susret poduzetnika, obrtnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji je okupio brojne poduzetnike, obrtnike, vlasnike OPG-ova te predstavnike državnih, županijskih i lokalnih institucija. Susret je održan s ciljem poticanja suradnje, razmjene iskustava i informiranja o aktualnim razvojnim projektima, mjerama potpore i investicijskim mogućnostima na lokalnoj i regionalnoj razini. Organizator ovogodišnjeg susreta je Grad Mursko Središće, dok je domaćin susreta bilo komunalno poduzeće Murs-ekom.
Govornici na susretu su bili: izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ravnateljica Uprave za poduzetništvo i obrt Ministarstva gospodarstva Marija Vukelić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša, župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, direktor komunalnog poduzeća Josip Sršan, predsjednik Županijske komore Čakovec Mladen Križaić te predsjednik Obrtničke komore Čakovec Dražen Novak koji su istaknuli kako su poduzetnici, obrtnici i OPG-ovi temelj gospodarskog razvoja, zapošljavanja i stabilnosti lokalnih sredina. Naglašena je važnost kontinuirane i koordinirane podrške svih razina vlasti, od lokalne i županijske do nacionalne, kako bi se stvorilo poticajno poslovno okruženje.
Program je započeo prikazivanjem filma o radu i razvoju komunalnog poduzeća Murs-ekom d.o.o., predstavivši ključne projekte i aktivnosti usmjerene na unapređenje komunalnog standarda i zaštitu okoliša.
U svom obraćanju, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak istaknuo je kako se razvoj grada jasno očituje kroz konkretne gospodarske pokazatelje, koji potvrđuju da se sustavnim ulaganjima i poticajnim mjerama stvara stabilno i povoljno okruženje za rad i zapošljavanje. Naglasio je da Grad kontinuirano radi na unaprjeđenju infrastrukture, komunalnog standarda i administrativne podrške, s ciljem stvaranja uvjeta u kojima poduzetnici i obrtnici mogu sigurno planirati i razvijati svoje poslovanje. Naime, istaknuo je da je i broj zaposlenih na području grada porastao je s 1.998 u 2024. godini na 2.083 u 2025. godini, dok je broj nezaposlenih smanjen sa 139 na 132 osobe. Ti podaci, naglasio je gradonačelnik, jasno potvrđuju pozitivan trend na tržištu rada i učinkovitost mjera usmjerenih na zapošljavanje, gospodarski rast i zadržavanje radne snage na lokalnoj razini. Ujedno je istaknuo da se Grad nalazi u završnoj fazi proširenja gospodarske zone za dodatnih 13 hektara. Postupak proširenja pokrenut je 2022. godine, dok je 2023. godine doneseno rješenje o obeštećenju za općekorisne funkcije šuma u iznosu od 632 tisuće eura. U to vrijeme gradonačelnik je ujedno obnašao i dužnost saborskog zastupnika te je s dobivenim rješenjem upoznao predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Nakon toga predsjednik Vlade dao je nalog za izmjenu zakona, koja je ušla u saborsku proceduru. Nakon usvajanja izmjena, Grad Mursko Središće ovih je dana dobio novo rješenje o izdvajanju navedenih 13 hektara iz šumske gospodarske osnove uz obvezu plaćanja svega 7 tisuća eura za općekorisne funkcije šuma. Na taj je način Grad ostvario uštedu od 625 tisuća eura, a po istom će principu i sve jedinice lokalne samouprave moći ostvariti jednaku pogodnost.
Također dio događaja je bio posvećen mjerama, projektima i financijskim mjera koji mogu poduzetnicima olakšati poslovanje, pružiti nove prilike za rast i razvoj, ostvarivanje bespovratnih sredstava, a iste su prezentirali predstojnica HZZ Ivančica Božić, ispred REDEA-e voditeljica Odjela za pripremu i provedbu projekata iz područja gospodarstva Maša Tomašić te predstavnica ispostave Hamag bicro za Međimursku županiju Josipa Đunđuš.
Susret je otvorio prostor za neposrednu komunikaciju među poduzetnicima, razmjenu praktičnih iskustava i povezivanje s institucijama koje im mogu biti važan oslonac u daljnjem razvoju poslovanja. Kroz razgovore i kontakte ostvarene tijekom događanja, dodatno je naglašena važnost zajedničkog djelovanja različitih sektora, kao temelja za izgradnju povoljnog poslovnog okruženja i jačanje gospodarstva Murskog Središća i šire regije.
VIDEO Ovo je Silvija, zadnja krava u Preseki. Svojim kravama davao sam imena po konobaricama! Policajac mirno gleda, a u džep mu marka sjeda!
Milan Miklin, stočar i predsjednik MO Preseka, pun je doživljaja i izuzetno zanimljiv sugovornik. Pokazuje mi svoje gospodarstvo i usput prisjeća:
-Nekad sam imao i do 14 krava. I to kakvih! Na izložbama na MESAP-u Nedelišću imao sam tri šampionke, šest puta su osvajale prva mjesta, posebnu pohvalu dobio sam za kravlju obitelj… I u Gudovcu su moje krave osvajale prva mjesta. Iz tog vremena sam imao običaj davati im posebna imena, pa sam došao na ideju da ih imenujem po konobaricama, jer sam dosta često bio gost kafića. Evo, danas hranim tri bika i zadnju kravu u Preseki. Dao sam joj ime Silvija – kaže Milan i pozira uz Silviju. Nije rekao čija je imena davao bikovima.
Inače, farmu bikova u Preseki još imaju samo otac i sin, Darko i Luka Lovrec.
ŽIVIMO OD SLOVENKI I SLOVENACA
Zastao sam i kod kuće pred kojom je bilo parkirano puno automobila. Tu je frizerski salon “Melita”, a uz njega kafić “Piramida”. Vlasnica oba je Melita Panić, koja je imala pune ruke posla u salonu.
-Imam mušterije iz Preseke i okolnih mjesta, ali najviše ih je iz susjedne Slovenije. I frizeraj i kafić žive od Slovenski i Slovenaca. Da nema njih mogla bih zatvoriti – kaže Melita Panić.
U susjednom kafiću desetak gostiju. Polovica naših, polovica Slovenaca. Razgovaraju, smiju se, jedni odlaze, dolaze drugi…
NK “BRATSTVO” PRESEKA IGRA U BADLIČANU
Tu saznajem da u Preseki djeluje i njihov Nogometni klub “Bratstvo”, a kako u Preseki nemaju igralište, utakmice odigravaju u susjednom Badličanu. Klub igra u 3. županijskoj nogometnoj ligi (B) i sada je na šestom mjestu.
-Nije to neki vrhunski nogomet, ali ljudi se vole družiti i to nam je odlična zanimacija – kaže Milan Miklin.
HIMNA “ŽIVJELA, MOJA PRESEKA!”
Iako najmanje mjesto u Međimurju sa svega 63 stanovnika, Preseka ima i svoju zanimljivu himnu, za koju je riječi na poznatu melodiju napisao i otpjevao Radovan Jambrović. Himna je popularna među mještanima i gostima, redovno se izvodi na zabavama, jer je tekst zabavan.
“Ciril Bubek šverca svinje
priprema se za kolinje.
Policajac mirnoo gleda,
a džep mu marka sjeda…
Živjela, moja Preseka!“
Ovo je samo dio teksta, a ostalo poslučajte u videu uz ovaj prilog.
Uz zvuke himne i s osmjehom na licu napuštam Preseku.
Ali vratit ću se. Sigurno!
FOTO Godinu dana, šezdesetak mališana i puno osmijeha: ravnateljica Barbara Horvat Dječji vrtić ‘Srčeko’ vodi punim srcem!
Prošlo je nešto više od godinu dana otkako je Dječji vrtić Srčeko u Vratišincu otvorio svoja vrata mališanima iz Vratišinca, Gornjeg Kraljevca i Remisa. U tom razdoblju vrtić je izrastao u prepoznatljivo mjesto dječjeg smijeha, igre i sigurnosti, ali i u prostor u kojem se sustavno njeguje razvoj djece, zdrave navike i snažna povezanost s obiteljima.
Na čelu vrtića nalazi se ravnateljica Barbara Horvat, koja je nakon završene Učiteljske akademije u Čakovcu svoje prvo radno iskustvo i praksu stjecala upravo u tadašnjem, starom dječjem vrtiću u Vratišincu. – Ima roditelja kojima sam ja bila teta – prisjeća se Barbara, koja je i sama majka dviju djevojčica, Nike i Tije. Profesionalni put potom ju je odveo u Podturen, a nakon 16 godina rada s djecom preuzela je ulogu ravnateljice novog vrtića s jasnom vizijom stvaranja obiteljskog okruženja u kojem svi djeluju timski i zajedno rastu.
Sve više mladih obitelji u Vratišincu
Tu je viziju istaknula već na otvorenju vrtića, naglasivši kako želi djeci omogućiti razvoj u svim aspektima te im pružiti djetinjstvo kakvo zaslužuju. Danas se može reći da je u tome i više nego uspjela. Već pri dolasku u vrtić dočekuju vas srca nalijepljena na ogradu, a iza njih dječji smijeh, cika i veselje. Najstarija skupina ‘Zečići’, u punoj zimskoj opremi i pod budnim okom odgojiteljica, prijepodne provodi u igri na snijegu i boravku na svježem zraku, na novom igralištu prepunom raznih igrala i zanimacija.
– Četvrtog studenog 2024. krenuli smo s četrdesetak djece, a danas ih je šezdesetak u tri skupine – jaslice ‘Mravići’, srednja skupina ‘Ježići’ i najstarija skupina ‘Zečići’. Kapaciteti su nam sada puni – ističe ravnateljica. Vrtić danas ima 11 zaposlenih djelatnika te dva vanjska suradnika: logopedinju Tatianu Bubek,koja dolazi jednom tjedno, i edukacijsku rehabilitatoricu Eriku Sinko, koja u vrtić dolazi gotovo svakodnevno.
Puni kapacitet vrtića potvrđuje kako u Vratišincu ima mnogo djece te da se u općinu doseljava sve više mladih obitelji. – Popunjavaju se stare kuće, dolaze nove obitelji, a suradnja s Općinom Vratišinec iznimno je dobra i značajno pomaže u svakodnevnom radu vrtića.- dodaje ravnateljica.
U Dječjem vrtiću ‘Srčeko’ velika se pažnja posvećuje prehrani. – Jelovnici su raznoliki i usklađeni s propisanim normativima, a naglasak je na zdravoj prehrani. Namirnice se, koliko god je moguće, nabavljaju od lokalnih proizvođača. Slatkiši su gotovo u potpunosti ukinuti, rođendani se slave uz voće i orašaste plodove, a i vrtićki rođendan obilježen je zdravom tortom od mrkve, koju je pripremila vrtićka kuharica Ema Hadeljan. – kaže nam ravnateljica i dodaje kako je kuharica Dora Radiković trenutno na porodiljnom dopustu, dok sada Emi u kuhinji pomaže Aleksandra Hadeljan. Svaki dan pripremaju svježe obroke, a djeca posebno vole variva, koja su u vrtiću uvijek rado pojedena.
Općina Vratišinec osigurala je, preko Ministarstva demografije i useljeništva, oko 40 tisuća eura za opremanje vrtića. Sredstva su utrošena na igračke, didaktičku opremu, unutarnja i vanjska igrala, potrošni materijal, informatičku opremu, laptope i printere. Nabavljen je i velik broj rekvizita za tjelesne aktivnosti, koje su redoviti dio svakodnevice.
Knjige ponedjeljkom, igračke petkom
– Djeca uživaju u kretanju, a u vrtiću se sustavno nastoji razvijati svijest o važnosti zdravih životnih navika. – dodaje ravnateljica i ističe kako Dječji vrtić ‘Srčeko’ aktivno sudjeluje i u humanitarnim akcijama. – Djeca i roditelji sudjelovali su u prikupljanju plišanaca za Odjel pedijatrije, pri čemu su mališani svoje igračke donosili s ponosom i empatijom, govoreći kako žele razveseliti nekoga drugoga. U vrtiću se prikuplja i stari papir, a uključen je i u projekt 15 po 15, koji potiče svakodnevno čitanje knjiga 15 minuta. Čitanje je omiljena aktivnost u sve tri skupine, ponedjeljak je posvećen knjigama, dok je petak poseban dan kada djeca u vrtić donose omiljene igračke, čime se dodatno potiče snalaženje u svakodnevnoj rutini. – objašnjava.
Noć muzeja i Malo međimursko ‘gostuvaje’ na dječji način
Djeca od četvrte godine u sklopu redovitog programa uče i engleski jezik. Programi i događanja tijekom godine pažljivo su osmišljeni, a veljača je posebno bogata. Vrtićarci sudjeluju u Malom serjojnskom fašniku u Murskom Središću, a u radionicama izrade kostima aktivno sudjeluju i roditelji. U vrtiću se povodom Valentinova održava i ‘Malo međimursko gostuvanje’, s mladencima, ‘starešinom’, ‘zastavnjacima’ i živom glazbom. Dan prije vrtićke svadbe, na radionici s bakama mališani peku tradicionalne ftičeke koji se potom degustiraju na samom događanju, a priprema se i zdrava torta kojom se svi počaste. – Mladenci se biraju spontano, prema dječjim željama, iako se zna dogoditi da netko odustane u posljednji trenutak. – kaže ravnateljica s osmijehom.
‘Drvo uspomena’
Ravnateljica Barbara Horvat posebno ističe izvrsnu suradnju s roditeljima, koji se rado uključuju u događanja, radionice i aktivnosti te često donose vlastite ideje. Jedan je roditelj izradio i vrtiću poklonioDrvo uspomena, koje krasi hodnik, uz imena svih polaznika. Ta će se imena s vremenom samo nadopunjavati, kako nijedan od malih polaznika ne bi bio zaboravljen.
Povodom Noći muzeja, koja se uskoro obilježava diljem Hrvatske, Dječji vrtić Srčeko obilježit će je na poseban način. U dogovoru s roditeljima, djeca u vrtić donose stare aparate, igračke i predmete iz prošlih vremena, koji su zanimljivi i djeci i odraslima, čime se na kreativan način obilježava taj dan.
Trenutačno vrtić ima deset predškolaca, a već iduće godine bit će ih dvadeset, što najbolje govori o rastu vrtića i doseljavanju mladih obitelji u Vratišinec. Dječji vrtić Srčeko polako je, ali sigurno postao važno mjesto odrastanja, zajedništva i sigurnog djetinjstva za najmlađe stanovnike općine.
Noć muzeja u Podturnu: večer međimurske baštine, nošnji i mladog slavuja!
Društveni dom u Podturnu i ove se godine pretvara u pravu malu riznicu Međimurja – mjesto gdje ožive stari običaji, alati i zanati, mirisi starinske hrane te bogatstvo rukotvorina, umjetnina i zanimljivih pisarskih antikviteta. Ako voliš domaću priču, tradiciju i toplu atmosferu – ovu Noć muzeja nemoj propustiti.
Udruge su pripremile poseban program koji započinje 30. siječnja 2026. godine u 19:30 – modnom revijom i prezentacijom međimurskih nošnji. Pred publikom će se ispreplesti generacije, od mladih snehi do starih baka, uz prikaz odijevanja i zanimljiv pregled kako se odjeća kroz godine mijenjala – kako po dobi, tako i po životnim ulogama. Bit će to šarena i emotivna šetnja našom baštinom, ispričana kroz detalje, tkanine i uspomene.
A nakon modne revije slijedi glazbeno iznenađenje koje će razveseliti sve generacije: stiže Roko Kolarić, “mali slavuj” iz Donjeg Kraljevca koji je u showu Supertalent izazvao pravu senzaciju.
Roko donosi nastup pun emocije i energije — baš onakav kakav Noć muzeja čini posebnom.
Dođite, razgledajte postav, uživajte u nošnjama i pjesmi, osjetite duh nekadašnjeg Međimurja i provedite večer koja spaja tradiciju i mlade talente.
Preseka ima 63 stanovnika i 61 vatrogasca! Zadnja beba rođena je prije 3,5 godina, a najstariji i najmlađi stanovnik žive u istoj kući!
Iako je snijeg zaogrnuo ovaj naš kraj, u Preseku, najmanje mjesto u Međimurju, lako se stiže iz čak pet pravaca: dva iz slovenskog Središča ob Dravi i Godeninca, dva iz Badličana i jedan iz Stanetinca. Da, Preseka se “sklupčala” na svega 1,3 četvorna kilometra i prema popisu iz 2021. godine ima 63 (slovima: šezdeset tri) stanovnika. Najviše je starosjedilaca Hrvata, a nešto je i priženjenih Slovenaca. Preseka je jedno od 12 mjesta u sastavu Općine Gornji Mihaljevec i nalazi se na samoj granici sa Slovenijom. Granični prijelaz bio je 300 metara udaljen od središta Preseke, ali danas na ta vremena podsjećaju tek napuštene granične zgrade. Međusobno dobro surađuju, pa su imali i zajednički doček nove 2026. godine na otvorenom na samoj granici. Bilo je puno Slovenaca i Hrvata, pjevalo se, pilo, častilo…
SVI O SVIMA ZNAJU SVE!
U Preseki sam se to prije podne osjećao baš perfektno. Domaćin mi je bio predsjednik Mjesnog odobora Milan Miklin (65), nekad poznati poljoprivrednik, a danas je sve to sveo na kravicu i nekoliko bikova. S obzirom da tu živi od rođenja, zna sve o svim mještanima. Naravno, i oni o njemu. Svi znaju sve o svima.
Vatrogasac je već više od 40 godina.
-U selu su 63 stanovnika, možda i koji manje, jer se ne rađaju, a prošle godine je jedan umro, a naš DVD broji čak 61 člana. Možda zvuči nevjerojatno, ali je stvarno tako. U okolnim mjestima nema vatrogasnih društava, pa su nam se pridružili stanovnici Prhovca, Badličana, Stanetinca… Prošle godine je obilježeno 100. godina postojanja našeg DVD-a, imamo lijepi vatrogasni dom, vježbalište i sve ostalo. Vrijedni predsjednik je Nikola Preložnjak, a zapovjednik Mladen Komar – kaže Milan Miklin.
Njemu ću se vratiti u nastavku priče o Preseki, a sada sam u potrazi za najstarijim i najmlađim stanovnikom Preseke.
I NAJSTARIJI I NAJMLAĐI STANOVNIK U ISTOJ KUĆI!
I vidi čuda: i jedan i drugi žive u istoj kući, tu odmah preko puta, na velikom imanju obitelji Lovrec. Najstariji je Eduard Lovrec, ima 87 godina i pradjed je najmlađem stanovniku. Mali Vito Vršić ima 3,5 godine i ide u vrtić u Gornji Mihaljevec. Poslije njega ni jedno dijete nije rođeno. Eduard je tog dana bio u bolnici pa nisam mogao razgovarati s njim. Šteta, jer su mi njegovi ukućani rekli da je prava enciklopedija i majstor u mnogim poslovima. Ljubaznošću njegove unuke Monike, Vitine majke, dobio sam zajedničku fotografiju pradjeda i praunuka u igri. Vremešnom Eduardu želim brz oporavak, uz obećanje da ću ga svakako obići i porazgovarati s njima.
Inače, nekad je u Preseki postojalo Društvo “Naša djeca”, ali sada više nema svrhu. Ipak, u središtu mjesta uređeno je lijepo dječje igralište, koje ponekad ljeti zna biti puno djeca. I domaćih i onih iz susjednih mjesta.
I KUPACA VIŠE OD STANOVNIKA
Odmah tu, u Društvenom domu, nalazi se relativno velika i dobro opskrbljena trgovina tvrtke “K-Ganesa” d.o.o. iz Strahoninca. Imate li uopće kupaca?, pitam ljubaznu prodavačicu Mariju Golenko iz Stanetinca.
-Imamo sve što ovdašnji ljudi trebaju, od prehrane i odjevnih predmeta, do potrepština za poljoprivredu i svijeće raznih vrsta. Ako nešto slučajno nemamo, naručimo i drugi dan je tu. Dolaze nam kupci iz okonih mjesta, pa i Slovenci iz Godeninec, Koga i Središča, a kako je sada zatvorena trgovina u Svetom Urbanu, imamo kupce i s tog područja. Promet je dobar, otvoreni smo cijeli dan, a u drugoj smjeni radi kolegica Snježana Kerman – kaže Marija Golenko, dočekujući kupce uz osmijeh. Više-manje sve ih poznaje i zna što će kupiti. Tako je to uvijek u maloj zajednici.
Osim trgovine, u Preseki radi i frizerski salon i poznati kafić. O tome uskoro!
U SLJEDEĆEM NASTAVKU: Ovo je Silvija, zadnja krava u selu. Svim svojim kravama davao sam imena po konobaricama!
FOTO Braniteljske večeri su čuvari zajedništva i tradicije
Dok većina javnih poziva za sufinanciranje projekata udruga još nije ni objavljena, Društvo VETERAN već je krenulo u novu godinu punim zamahom. Kao dio trajnog programa ZAJEDNO ZA BOLJE SUTRA – STAZAMA POBJEDNIKA, 22. siječnja 2026. godine u večernjim satima održana je prva ovogodišnja Braniteljska večer u Društvenom domu u Vukanovcu.
Ovaj susret bio je tematski posvećen sjećanju na VRO „Maslenica“, jednu od ključnih operacija u stvaranju moderne hrvatske države. U uvodnom dijelu prikazan je video MORH-a „VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje“, koji je potaknuo prisjećanje na dane ponosa, hrabrosti i odlučnosti hrvatskih branitelja.
Mjesto susreta, podrške i zajedništva
Braniteljske večeri, koje Društvo VETERAN organizira već četvrtu godinu zaredom, nisu tek obična druženja. One su prostor u kojem se hrvatski branitelji, njihove obitelji i prijatelji mogu ponovno povezati, razmijeniti iskustva, pružiti jedni drugima podršku i zajedno čuvati uspomene na vrijednosti koje su oblikovale našu slobodu.
Program svake večeri započinje komemorativnim dijelom, posvećenim svim poginulim, nestalim i preminulim hrvatskim braniteljima. Nakon toga slijedi druženje uz glazbu, razgovor i prijateljsko ozračje. Posebnu toplinu događaju daje nastup Veteran band-a, čije pjesme uvijek unesu radost, emociju i osjećaj pripadnosti.
Podrška institucija – potvrda važnosti tradicije
Braniteljske večeri održavaju se pod pokroviteljstvom Međimurske županije i Ministarstva hrvatskih branitelja, što dodatno potvrđuje važnost očuvanja tradicije, identiteta i zajedništva braniteljske populacije. Podrška institucija pokazuje da se vrijednost ovih susreta prepoznaje i izvan same braniteljske zajednice.
„Postale su dio našeg identiteta“
Predsjednik Društva VETERAN, Željko Dvanajščak, istaknuo je značaj ovih okupljanja: „Ove večeri postale su važan dio identiteta naše udruge i naše zajednice, a njihova vrijednost prepoznata je među svim generacijama. Upravo zato želimo da se ova tradicija nastavi i dalje – kao trajni podsjetnik na zajedništvo, žrtvu i ponos koji povezuje hrvatske branitelje i sve koji ih s poštovanjem prate.“
Poziv svima koji žele biti dio zajedništva
Društvo VETERAN nastavlja s organizacijom Braniteljskih večeri svakog mjeseca, a vrata su otvorena svim braniteljima, članovima njihovih obitelji i svima koji žele podržati očuvanje tradicije i vrijednosti Domovinskog rata.
Ovi susreti nisu samo događaji — oni su živa veza između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
A upravo takva veza čini zajednicu snažnom.
U subotu 2. Zimski kup u Donjem Pustakovcu, u organizaciji DVD-a Palinovec!
Nakon što je prošle godine održan uspješan prvi, ove godine u subotu, 24. siječnja 2026. godine, održat će se i 2. Zimski kup DVD-a Palinovec – natjecanje u spajanju usisnog voda. Natjecanje će se odvijati od 14 sati u Društvenom domu Donji Pustakovec, a proglašenje, večera i druženje navečer u Društvenom domu Palinovec (Općina Donji Kraljevec).
U vježbama spajanja usisnog voda natječu se ekipe od 6 članova. Prošle godine natjecalo se čak 25 ekipa, a odličan odaziv očekuje se i ove godine.
Natjecanje će se održati prema „Priručniku za vatrogasna natjecanja u Republici Hrvatskoj“ iz 2018. godine, sa svim važećim izmjenama i dopunama, u kategorijama: Muški A, Muški B (rođeni 1996. i stariji), Žena A i Žene B(rođene 1996. i starije). Za B ekipe obračunavaju se dodatni bodovi s obzirom na godine.