Danas zdravo, sutra stiže južina
Danas očekujemo nastavak mirnog vremena. Bit će uglavnom suho i djelomično sunčano sa slabim vjetrom. Kasno popodne i navečer postoji mala mogućnost za neki kraći pljusak, vjerojatnije sa slovenske strane granice. Jutro će biti hladno uz minimalnu temperaturu od -3 do 0, a najviša dnevna mogla bi narasti na 10 Celzijevih stupnjeva
Četvrtak nam donosi djelomično sunčano i suho vrijeme s južinom. Naime, zapuhat će umjeren, popodne mjestimice i pojačan jugozapadni vjetar. Jutro hladno s mrazom i temperaturom od -3 do 0, a popodne će malo zatopliti, vjerojatno idemo do 13 Celzijevih stupnjeva.
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA: Predstavljanje kandidata Narodne stranke – REFORMISTI
Na današnjoj konferenciji za medije predstavljene su kandidatkinje i kandidati Narodne stranke – REFORMISTI Varaždinske županije za načelnike i gradonačelnike općina i gradova za predstojeće lokalne izbore. Predsjednica Županijske organizacije Reformista Varaždinske županije Natalija Martinčević istaknula je kako će Narodna stranka-REFORMISTI u Varaždinskoj županiji na izbore izaći u svih 28 gradova i općina. U 17 gradova i općina sa svojim kandidatima, u nekoliko gradova i općina podržati će nezavisne kandidate koji će biti na listama za vijeća Narodne stranke REFORMISTI, dok će u preostalih nekoliko općina izaći s listama Reformista za općinska vijeća.
– Lokalni izbori su izbori gdje se upravo rad i konkretni rezultati mogu jasno vidjeti i mjeriti. Na kraju mandata podvuče se crta i u jasnim brojkama i u vidljivim projektima pokaže što se i kako radilo – naglasila je predsjednica Reformista Varaždinske županije Natalija Martinčević.
Varaždinska županija tri godine zaredom apsolutni je lider i najuspješnija županija u Hrvatskoj po realizaciji EU projekata i povlačenju europskog novca. Taj isti posao trebaju odrađivati i gradovi i općine u cijeloj županiji, a sada to nažalost nije tako i oni daju daleko manje rezultate nego što bi mogli i morali.
– Cijeli niz gradova i općina, počevši od Varaždina kao predvodnika te negativne lige, uopće nije prepoznao EU fondove kao danas ključnu polugu razvoja i dizanja kvalitete života naših građana. Reformisti su odlučili ponuditi ovako velik broj kandidata jer želimo da razvoj i projektni zamah koji imamo u Varaždinskoj županiji prenesemo i na sve naše gradove i općine – zaključila je Martinčević. Kandidati Reformista za predstojeće izbore su: Velimir Sekol kandidat za načelnika Općine Bednja, Sanja Kočet kandidatkinja za načelnicu Općine Donja Voća, Rade Stopinšek kandidat za načelnika Općine Gornji Kneginec, Kristina Geci kandidatkinja za gradonačelnicu Grada Ivanca, Rajko Solar kandidat za načelnika Općine Jalžabet, Drago Oštarjaš kandidat za načelnika Općine Klenovnik, Vjeran Ježek kandidat za gradonačelnika Grada Lepoglave, Krešimir Horvat kandidat za gradonačelnika Grada Ludbrega, Branimir Nađ kandidat za načelnika Općine Martijanec, Renato Podbojec kandidat za načelnika Općine Maruševec, Luka Brezovec kandidat za gradonačelnika Grada Novog Marofa, Roman Strelec kandidat za načelnika Općine Petrijanec, Valerija Paljak kandidatkinja za načelnicu Općine Sračinec, Borko Mikić kandidat za načelnika Općine Sveti Ilija, Verica Vitković kandidatkinja za načelnicu Općine Trnovec Bartolovečki, Željko Bedeković kandidat za gradonačelnika Grada Varaždinske Toplice i Božidar Šipek kandidat za načelnika Općine Vinica.
Predsjednika Reformista, koji je i sam kandidat za novi mandat župana Varaždinske županije, Radimir Čačić istaknuo je podršku svim kandidatkinjama i kandidatima. – Pred nama je kraj jednog razdoblja, razdoblja u kojem Reformisti nisu obnašali dužnost ni u jednoj općini ili gradu. Po snazi organizacije, ali i po anketama, Reformisti su najjača regionalna stranka i to ćemo na ovim izborima dodatno dokazati. Siguran sam da će građani prepoznati potrebu i snagu regionalne stranke što će pokazati uspjeh naših kandidata – rekao je Čačić.
Na predstavljanju uz predsjednika Reformista i župana Varaždinske županije Radimira Čačića i predsjednicu Županijske organizacije Reformista Varaždinske županije i saborsku zastupnicu Nataliju Martinčević, prisutni su bili i predsjednik Regionalnog saveza Reformista Sjeverozapadne Hrvatske i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak i predsjednik Gradske organizacije Reformista Varaždin i zamjenik župana Robert Vugrin.
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA: Energetski obnovljen dom za starije i nemoćne osobe
Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin energetski je potpuno obnovljen, a na današnjoj završnoj konferenciji projekta koja je održana ispred ulaza u Dom moglo se čuti o višestrukim koristima kojeg realizacija ovog projekta donosi. Završnoj konferenciji prisustvovali su i župan Varaždinske županije Radimir Čačić, njegov zamjenik Robert Vugrin, predsjednik Županijske skupštine mr.sc. Alen Runac, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Alenka Košiša Čičin-Šain,voditeljica Posredničkog tijela razine 2 Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Helena Iveković, predsjednica Upravnog vijeća Doma za starije i nemoćne osobe Mira Letić te predstavnici izvođača radova.
Projekt energetske obnove Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin predstavila je ravnateljica Doma Vesna Vidović-Oreški koja je istaknula kako je Dom dobio potpuno novi i moderniji izgled, a njegovi korisnici bolje i ugodnije mjesto boravka.
–Zadovoljna sam i sretna, i ne samo ja nego i svi korisnici te djelatnici Doma. Hvala Varaždinskoj županiji na podršci te hvala svim izvođačima radova na kvaliteti izvođenja radova. Na obje zgrade Doma promijenjena je kompletna stolarija, ugrađena je termofasada, a obje zgrade dobile su nove kotlovnice koje su zamijenile postojeće, već dotrajale. Očekujemo uštede na energentima, postavljeni su solarni paneli, a sve prostorije su i klimatizirane. Unutar cijelog objekta zamijenjena su mnogobrojna rasvjetna tijela, a uštedama će doprinjeti i zamjena grijaćih tijela – rekla je ravnateljica Doma Vesna Vidović-Oreški.
Župan Radimir Čačić je naznačio kako je od izgradnje Doma prošlo već više od četrdeset godina.
– Ovo je inače moj prvi veliki projekt koji sam projektirao i naravno da sam posebno vezan uz njega. Želim danas čestitati i izvođačima i nadzornim inženjerima na ovome projektu. Sve to zajedno ne bi bilo moguće bez kvalitetne suradnje i razumijevanja s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je ovdje sudjelovao i u pripremi i u realizaciji samog projekta. Takva vrsta projekata je i od strane Europske unije i od strane središnje vlasti zanimljiva i one su to prepoznale. Naglašavam da u segmentu energetske obnove imamo prosječno četiri puta više takvih projekata nego cijela država što znači da smo predvodnik u tome, a to nije slučajno – rekao je župan.
O tehničkim detaljima nešto više rekla je voditeljica Posredničkog tijela razine 2 Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Helena Iveković, a zatim je zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Alenka Košiša Čičin-Šain čestitala je domaćinima na realizaciji ovog projekta.
–Veliko mi je zadovoljstvo danas biti ovdje, jer ovom energetskom obnovom ne postižemo samo uštedu, nego se stvara nova kvaliteta života štićenika Doma, a to je najvažnije. Znate i sami da u Domu živi osjetljiva populacija i ulaganje u Domove nam svima mora biti prioritet. Dom za starije i nemoćne osobe dobio je novi sjaj, a o kvaliteti samog prostora da i ne pričamo. Naravno, Fond i nadalje ostaje vjeran i dobar partner Varaždinskoj županiji koja se pokazala kao iznimna Županija po pitanju korištenja financijskih sredstava. Čestitam županu Čačiću i Županiji te naravno ravnateljici Doma na realizaciji ovoga projekta – rekla je Alenka Košiša Čičin- Šain.
Napomenimo kako je projekt obnove odobren u okviru poziva za „Energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora” iz 2017. godine. Raspoloživa alokacija iz Europskog Fonda za regionalni razvoj po ovom pozivu početno je iznosila 380 milijuna kuna, no zbog velikog interesa ukupni je iznos povećan na 1,1 milijardu kuna. U varaždinskom Domu umirovljenika ukupna vrijednost projekta nakon provedenih postupaka javne i jednostavne nabave je 33,2 milijuna kuna s PDV-om, a ukupna vrijednost projekta nakon završetka energetske obnove je 32,1 milijun kuna s PDV-om, u što su uključeni i vantroškovnički radovi te sanacija staklenog krova.
U ovom Domu obnovom energetske funkcionalne cjeline planirana je ušteda toplinske energije za grijanje od 56 posto. Predviđa se smanjenje primarne potrošnje energije za 44,68 posto te smanjenje emisije CO2 za 44,08 posto na godišnjoj razini, u odnosu na 2017. godinu.
Ljubica Vrbančić proslavila rođendan, odlazak u mirovinu i Dan žena
Legenda čakovečkog ženskog rukometa Ljubica Vrbančić jučer je imali trostruki razlog za slavlje. Naime, 8.ožujka slavi rođendan i prigodno Međunarodni dan žena, ali sada je tome dodala i proslavu odlaska u mirovinu.
Naime, osim što je dala ogroman igrački, trenerski i organizacijski doprinos čakovečkom ženskom rukometu, popularna Ljuba još je od 1976.godine radila kao referentica za učenička pitanja u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec. Tamo su se od nje oprostili ravnateljica Bosiljka Vinković -Kukolić, tajnica Sanda Horvat i računovodstvena djelatnica Draženka Fekonja koje su s njom i najduže surađivale.
Na pitanje kako se osjeća sada kada odlazi u mirovinu kaže da ne vidi veliku razliku.
-Nema razlike, isto kao i prije, samo što će biti malo više vremena za kavu s prijateljicama i prijateljima, veli Ljuba.
Sigurni smo, međutim, da će se sada još više angažirati u ŽRK „Zrinski“ gdje su joj, također, priredili prigodnu feštu na kojoj je trener Goran Mrđen sve darivao cvijećem, a igračice joj ispekle tortu koju je predala njezina najbliža suradnica Darinka Pavleković
Hoće li 20.000 tona beličkog krumpira završiti u smeću ili na divljim deponijama?
Belički kalamper jedan je od najpoznatijih međimurskih brendova. Ima svoju himnu i spomenik, ali u posljednje vrijeme nije u modi. Prema onome što doznajemo oko 20.000 tona krumpira prošlogodišnjeg uroda moglo bi ostati neprodano. Još je veći problem na koji način to ogromno brdo krumpira zbrinuti. Ne učini li se to kako treba prijeti opasnost da se na poljima razviju razne bolesti. Sve to čini sudbinu beličkih krumpiraša vrlo neizvjesnom i mnogi razmišljaju o odustajanju od te kulture. Za pojašnjenje smo se obratili načelniku Općine Belica Zvonimiru Taradiju.
-Radi se o tome da je jednostavno ove godine došlo do nekakve blokade na tržištu. Naši se poljoprivredni proizvođači snalaze. Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, posebno državnog tajnika Majdaka, s ukrajinskom ambasadom je dogovoren plasman na to tržište. Tamo je, zasada, otišlo desetak šlepera, nekih 250-300 tona. To nije posao kojem se proizvođači posebno vesele zbog niske cijene, ali u ovom trenutku je situacija takva da su naši poljoprivrednici prisiljeni prihvatiti sve što im se nudi samo da barem nešto prodaju.
Nikome nije do šale, ali mogao bih reći da su ključna slijedeća dva tjedna, jer s dolaskom proljeća dolazi do klijanja čime se gubi na kvaliteti. To je dodatni problem, jer kupci koriste ovakvu situaciju i postavljaju vrlo rigorozne zahtjeve vezane uz kvalitetu krumpira. Ako ih ona, prilikom pregleda, ne zadovoljava, bez ikakvog obrazloženja naprave reklamaciju i skidaju do 20 posto cijene krumpira.
Ove je godine rodilo 20 tisuća tona krumpira više nego što je planirano. Bojim se da će minimalno 10 tisuća tona završiti, možemo tako reći, nekomercijalno. Neće se prodati nego će se krumpir zbrinjavati. U tome će pomoći PRE-KOM iz Preloga i bioenergana Kos iz Kotoribe, ali teško je govoriti o količinama koje se tako mogu zbrinuti. Zbog svega toga može doći do ilegalnog zbrinjavanja, zabrinut je Taradi.
U praksi to znači da bi krumpir mogao završiti na divljim deponijama, ali i nezbrinut na oranicama što predstavlja veliku ekološku opasnost, jer ako ga se pravilno ne potanjura i zbrine može izazvati razne bolesti na susjednim poljima.
Ni predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić nije optimist.
-Iznadprosječni prinosi, loša turistička sezona zbog koronavirusa, zatvaranje ugostiteljskih objekata, pad prometa za blagdane, kontinuirani pad cijena zbog uvoza i povećane ponude, sve su to razlozi koji su doveli do ovoga. Uz pomoć državnog tajnika Tugomira Majdaka i počasnog konzula Ivice Pirića dogovorena je suradnja s najvećim trgovačkim lancem u Ukrajini. Početkom godine smo se okrenuli izvozu, ponajprije u Mađarsku, pa dio krumpira sada odlazi i tamo. Unatoč svega toga još uvijek na našim skladištima ima više od 30.000 tona krumpira, a prodaja ide jako sporo i ovim tempom to se neće moći prodati. Znalo je i ranije biti teških godina i niskih cijena, ali ovako nešto ne pamtimo. Kako bih vam lakše dočarao o kakvoj se količini radi mogu reći da bi za odvoz toliko krumpira trebalo oko 1.000 šlepera.
-Zbog svega toga radimo s ogromnim minusima. Proizvodna cijena krumpira iznosi oko 1,50 kuna za kilogram, a mi krumpir u rinfuzi prodajemo po 50 lipa za kilogram što je toliki gubitak od kojeg ćemo se oporavljati godinama. Ovakva situacija sigurno će utjecati na daljnju proizvodnju krumpira u Međimurju i ostalim dijelovima RH. Neki ne vide perspektivu i ne žele ulagati. Ali svi koji idu u izgradnju ili adaptaciju skladišta nastaviti će proizvodnju. Godinama se ulagalo u tehnologiju i mehanizaciju i ne može se mehanizacijom za krumpir proizvoditi nešto drugo. Krumpir je ipak jedna od osnovnih namirnica i mi ćemo ga proizvoditi. Nadamo se da se ovakva godina neće ponoviti, kaže nam Mesarić.
U skladištu prepunom krumpira zatekli smo i jednog od beličkih proizvođača Milana Šafarića.
-Radimo s minusom od 70 posto i unatoč tome ne možemo prodati. Zahtjevi su takvi kakvi nikada nisu bili, doslovce se traži dlaka u jajetu. Iskorištava se situacija i prisiljeni smo prodavati u bescjenje, ogorčeno govori Šafarić.
Pitamo ga može li ova situacija baciti na koljena beličke proizvođače.
-Ne da može, nego to se upravo događa. Nas sedmorica smo se udružili u vezi skladišta i dijelimo zajedničku sudbinu. Moramo se zadužiti za daljnju proizvodnju, trebali bi ući u izgradnju novog skladišta, a pitam se tko će nam, u ovakvoj situaciji, dati kredit za sve to. Ne znam kako će to ispasti na kraju krajeva.
VARAŽDIN: Potaknimo građane na uzgoj zdrave hrane
Kako bi se što više građana potaknulo na uzgoj zdrave hrane za vlastite potrebe, Grad Varaždin objavio je Javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu organskog peletiranog gnojiva.
Poziv je objavljen na web stranici Grada Varaždina, a za razliku od prethodnih godina, prijava će se vršiti putem on line obrasca: https://varazdin.hr/javni-pozivi/javni-poziv-podnosenje-prijava-dodjelu-organskog-peletiranog-gnojiva-8759/.
Za prijavu koja se može podnijeti do 19. ožujka 2021. godine, potrebno je popuniti obrazac s osnovnim podacima i učitati preslike osobnih iskaznica svih članova domaćinstva te posjedovne listove iz e-katastra kao dokaz posjedovanja zemljišta. Potporu mogu ostvariti fizičke osobe (domaćinstva) s područja Grada Varaždina koje posjeduju zemljište pogodno za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda (vrtove, oranice, voćnjake ili vinograde). Kriteriji za raspodjelu gnojiva bit će isti kao i prethodnih godina – broj članova domaćinstva i površina zemljišta.
Građanima će se podijeliti ukupno 100 tona gnojiva, za što je u proračunu osiguran iznos od 200.000,00 kuna.
Sve informacije vezane uz uvjete, kriterije i postupak dodjele gnojiva mogu se dobiti u Upravnom odjelu za upravljanje imovinom i gospodarstvo Grada Varaždina na broj tel. 629-315 ili putem e-maila [email protected].
Gradonačelnik Ivan Čehok podržao preseljenje Metalske industrije Varaždin na novu lokaciju
Gradonačelnik Grada Varaždin dr.sc. Ivan Čehok u utorak je u Gradskoj vijećnici primio Krešimira Kranjčeca, direktora i Smiljana Hrena, člana upravnog odbora za proizvodnju Metalske industrije Varaždin d.d. – MIV.
– Oni su ga izvijestili da je tvrtka financijski i organizacijski konsolidirana te da posluje stabilno. Kako su izvijestili, samo ove godine zaposleno je novih tridesetak novih radnika te da su povećana primanja rednicima. Kako je dogovoreno na sastanku, uprava MIV-a i Grad Varaždin zajedno će nastojati iskoristiti europske fondove projekte industrijske relokacije, odnosno za preseljenje sadašnjih pogona tvrtke MIV na novu lokaciju. Time bi se rasteretio sjeverni dio grada, stambeni kvart između Ulica Augusta Harambašića i Fabijanske ulice, a MIV bi mogao uložiti sredstva u nove pogone – javljaju iz Grada Varaždina.
Gradonačelnik je obećao pomoć Grada Varaždina i razvojne agencije u tom projektu smatrajući da je sjeverni dio grada zona iznimno pogodna i primjerena za individualnu stambenu izgradnju, novo stambeno naselje, sport i rekreaciju. Gradonačelnik je podržao planove MIV-a za preseljenje na novu lokaciju, a sastanku su prisustvovali njegova zamjenica Sandra Malenica i nadležni pročelnik dr.sc. Tomislav Bogović.
Zar je uistinu važno kod koga je bio Milan Bandić uoči svoje smrti?
Polemika koja se povela nakon što je objavljeno da je Milan Bandić, nakon srčanog udara, u bolnicu prevezen iz zgrade u kojoj stanuje njegova mlada suradnica Natalija Prica otvorila je pitanje gdje počinje granica privatnosti političara preko koje ni javnost, ni mediji ne bi trebali zadirati. Naime, posljednjih se mjeseci često pisalo o tome da je Bandić s Pricom viđan tijekom šopinga u pojedinim zagrebačkim dućanima, a špekuliralo se i s time da ju je upravo on ubacio u utrku za Zagrepčanku godine. Njezin je suprug potvrdio da je u tijeku postupak razvoda, zbog čega se i preselila u stan na zagrebačkoj Vidovčici. Sve to posredno je impliciralo da Bandić i Prica nisu samo dobri suradnici, ali nitko to nije glasno želio ili smio reći. U kaosu koji je nastao neposredno nakon Bandićeve smrti plasirane su informacije da mu je pozlilo u jednom zagrebačkom restoranu, a kasnije da se to, ipak, desilo u stanu njegovog dobrog prijatelja. Različite informacije posijale su sumnju, pa su mediji iščeprkali da je po Bandića, nakon srčanog udara, hitna pomoć došla u zgradu gdje se nalazi Pricin stan, iako to još nije službeno potvrđeno.
Sve to nas vraća na pitanje u kojoj mjeri trebam poštovati i štititi privatnost političara? Gdje je granica njihove intime koja se ne bi trebala prelaziti? U kojoj mjeri se njihov privatni život i stavovi mogu istraživati u svjetlu onoga kako se javno predstavljaju? Smiju li indikacije da političar koji, primjerice, javno zagovara obiteljske vrijednosti, a u privatnom životu do toga ne drži, biti podloga za istraživanje o tome kakav je zapravo njegov stvarni stav? Koliko tračevi i šaputanja o nečijem privatnom životu, kakvih ima o svakome od nas, mogu biti podloga za javnu raspravu ako se u konkretnom slučaju radi o nekom od političara? Može li se javno raspravljati o tome da neki političar pogoduje osobi s kojom je privatno blizak, iako se o tome samo nagađa ili sumnja bez dokaza?
Radi se o tankoj i nevidljivoj granici te je, ponekad, teško odrediti gdje se ona nalazi. Zasigurno nitko od nas ne bi volio da se istražuje i javno polemizira o onome što držimo za sebe, što je naša privatnost. S druge strane mnogi će građani, zasigurno, reći da političare nitko nije tjerao da se time bave i da su, zapravo, sami izabrali i prešutno pristali na to da se čeprka po njihovom životu.
Zanimalo nas je što o svemu tome misle kandidati za mjesto čakovečkog gradonačelnika.
Tomislav Marković (HDZ)
Kao javne osobe političari bi zasigurno trebali biti primjer drugima. U svakom slučaju bi trebali imati pravo na privatni život. Njihovi postupci formiraju sliku o njima samima.
Privatni život svakog pojedinca je njegova osobna stvar u koju javnost i mediji ne bi smjeli zadirati.
Darko Zver (FOKUS)
Političari moraju biti svjesni kako svoju dužnost obavljaju 24/7 i da svaki njihov potez šalje određenu poruku javnosti. „Fokus na bitno“ je osnovni postulat naše stranke pa smatram kako bi prioritet javnosti trebao više biti usmjeren na profesionalne vještine ili upravljačke sposobnosti nego primjerice ljubavni život političara.
Javnost treba raspravljati o nesrazmjeru imovine i primanja političara, osuditi obiteljska zlostavljanja ili neka druga kažnjiva/kriminalna djela, ali smatram da granica javnog interesa završava kod samog načina/stila vođenja obiteljskog života (ako nema kršenja okvira zakona). Intimne stvari političara nisu tema koja bi trebala biti predmetom ozbiljne rasprave javnosti.
Pitanje smo poslali i aktualnom gradonačelniku Stjepanu Kovaču, ali odgovor nismo primili.
Besplatna pravna pomoć bit će dostupna i građanima Koprivnice
Studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu u srijedu, 17. ožujka, stižu u Koprivnicu u sklopu projekta Pravne klinike koji građanima pružaju besplatnu pravnu pomoć. U koprivničkoj Gradskoj vijećnici na Zrinskom trgu studenti će dežurati od 10 do 13 sati.
– Besplatnu pravnu pomoć mogu zatražiti svi zainteresirani građani. Sa sobom moraju ponijeti fotokopiju osobne iskaznice i dokumentacije vezane uz pravni problem koji imaju. Molimo građane da se pri ulasku u zgradu Gradske uprave pridržavaju Odluke Stožera civilne zaštite republike Hrvatske o obveznom nošenju zaštitnih maski u zatvorenom prostoru, dezinfekciji ruku i održavanju razmaka – stoji u priopćenju.
Klinika u prvom redu pruža pravne savjete, a studenti mogu pomoći i u sastavljanju raznih pismena i podnesaka u upravnim i drugim postupcima.
Studenti samostalno i kolektivno obrađuju primljene slučajeve, pri čemu im po potrebi pomažu akademski mentori – suradnici, znanstveni asistenti i profesori.